Kobalt - ASCII Periodni sustav elemenata

ASCII PERIODNI SUSTAV ELEMENATA

  Co

Relativna atomska masa: 58.933195 +- 0.000005

Engleski: Cobalt
Francuski: Cobalt
Hrvatski: Kobalt
Njemacki: Cobalt
Talijanski: Cobalto
Spanjolski: Cobalto

Atomski broj: 27
Skupina: 9
Perioda: 4
Agregatno stanje (20 ^oC): čvrsto

Otkriven: 1739 Georg Brandt (DE)

Kobalt je 1739. godine otkrio Georg Brand (DE). Ime je dobio po njemackom duhu koji cuva metale u zemlji - kobold ili od grcke rijeci cobalos sto znaci rudnik. To je srebrno-plavi, sjajni, tvrdi metal koji zajedno sa zeljezom i niklom cini trijadu zeljeza. Povrsina mu je stabilna na zraku sve do 300 °C. Otapa se u kiselinama dok s luzinama prakticki ne reagira. S koncentriranom nitratnom kiselinom kobalt prelazi u pasivno stanje. Feromagnetican je sve do 1150 °C. Kobaltove para ili prasina i njegovi spojevi su toksicni. U zemljinoj kori javlja se u obliku arsenida i sulfida kao kobaltit (CoAs2*CoS2) i smaltit (CoS2). Kobalt se obicno dobiva kao nusproizvod pri preradi ruda bakra i nikla. Uglavnom se upotrebljava u metalurgiji za izradu legura otpornih na koroziju i legura za permanentne magnete. Kobalt-60 je umjetni izotop koji se koristi u medicini kao izvor gama zracenja. Cijena kobalta u komadima cistoce 99.9% iznosi 171.20 € za 500 g.

Elektronska konfiguracija: [Ar] 3d⁷ 4s²
Oksidacijski broj: +2 +3
Atomski radijus: 125.3 pm

Elektronegativnost: 1.88
Toplinska vodljivost: 100 W/(m K)
Elektricna otpornost (20 ^oC): 6.24 microOhm cm

Temperatura taljenja: 1495 ^oC
Temperatura vrenja: 2927 ^oC

Toplina taljenja: 15.2 kJ/mol
Toplina isparavanja: 382.4 kJ/mol
Toplina atomiziranja: 423.082 kJ/mol